Add parallel Print Page Options

13  Can nicˈatzin cˈa chi konojel riyoj yekanimaj ri aj kˈatbel tak tzij. Ruma quinojel ri ye aj kˈatbel tak tzij ya ri Dios ye yayon, y ya Riyaˈ ri niyaˈo ri kˈatbel tzij pa quikˈaˈ. Ruma wi nikapabaˈ kiˈ chuwech ri kˈatbel tzij, yojtajin nikapabaˈ kiˈ chuwech ri rukˈatbel tzij ri Dios, ruma ri aj kˈatbel tak tzij ya ri Dios ye yayon. Rumariˈ wi queriˈ nikaben, kayon nikayaˈ kiˈ pa rucˈayewal. Jun aj kˈatbel tzij ma nuyaˈ ta rucˈayewal pa quiwiˈ ri yebano ri utz, xaxu (xaxe wi) pa quiwiˈ ri yebano ri etzelal. Wi nawajoˈ chi ma naxibij ta awiˈ chiquiwech ri aj kˈatbel tak tzij, tabanaˈ cˈa ri utz. Y wi queriˈ naben, utz yatzˈetetej cuma. Ruma ri aj kˈatbel tak tzij ye rusamajel ri Dios. Ri Dios ye ruyaˈon riche (rixin) chi yojquichajij. Pero wi nikaben ri ma utz ta, tikaxibij cˈa kiˈ chiquiwech, ruma ye riyeˈ ri xqueyaˈo rucˈayewal pa kawiˈ. Ruma ma chak ta queriˈ yecˈo. Can ye yaˈon wi ruma ri Dios riche (rixin) chi niquicˈajsaj quiwech ri yebano etzelal. Rumariˈ rajawaxic chi quekanimaj ri aj kˈatbel tak tzij, pero ma xu (xe) ta wi riche (rixin) chi majun rucˈayewal nika pa kawiˈ. Ma que ta riˈ. Ruma chi ri kánima can nubij chake chi utz yekanimaj. Ruma chukaˈ riˈ tek yekatoj ri alcawal; ruma ri aj kˈatbel tak tzij, ya ri Dios yayon ri samaj chique riche (rixin) chi niquichajij ri tinamit y yariˈ yetajin chubanic ronojel kˈij.

Can tikatojoˈ cˈa ri rucˈamon chi nikatoj chique. Tikatojoˈ ri alcawal tek cˈo chi nitoj ri alcawal. Tikatojoˈ ri impuestos tek cˈo chi nitoj ri impuestos. Ri winek ri cˈo quikˈij, can tikayaˈ cˈa quikˈij. Ri ye nimaˈk tak winek, can tikabanaˈ cˈa chique chi ye nimaˈk tak winek.

Ma utz ta chi nicˈojeˈ kacˈas riqˈui jun chic, pero ri ajowanriˈil achiˈel jun cˈas ri majun bey xtitojtej ta ruma chi can rajawaxic chi nikajoˈ kiˈ. Ruma wi can yekajoˈ ri kucˈ kachˈalal, can nikaben cˈa ronojel ri nubij chupan ri ruley ri Dios. Ri ley riˈ nubij: Riyit achi ri cˈo awixjayil, man cˈa tacanoj ta jun chic ixok. Y chukaˈ riyit ixok ri cˈo awachijil, man cˈa tacˈom ta ruwech jun chic achi. Man cˈa quixcamisan ta. Ma quixelekˈ ta. Ma titzˈuc ta tzij chrij jun chic winek. Ma tirayij ta ri cˈo riqˈui jun chic. Y cˈo nicˈaj chic chukaˈ ri nubij ri ley. Pero cˈo jun chic tzij ri numej ronojel reˈ. Y ri tzij riˈ nubij: Achiˈel nawajoˈ ka awiˈ riyit, queriˈ chukaˈ queˈawajoˈ ri awucˈ awachˈalal. 10 Wi yekajoˈ ri kucˈ kachˈalal, majun cˈa itzel nikaben chique. Y rumariˈ, wi yekajoˈ quinojel, can nikaben cˈa ronojel ri nubij chupan ri ley.

11 Y ronojel re yitajin chubixic, can riche (rixin) chi kojcˈastej cˈa riyoj ri can achiˈel yoj warnek, ruma ketaman chi xtapon na ri kˈij tek xkojcolotej el. Cˈo yan cˈa kˈij kaniman pe, y rumariˈ yojcowin nikabij chi wacami xa nakaj chic yojcˈo wi chare ri kˈij riˈ. 12 Ri akˈaˈ ya xa nikˈax yan, y ri kˈij ya xa ntel yan pe. Rumariˈ, tikayaˈ ca rubanic ri itzel tak banobel riche (rixin) ri kˈekuˈm. Nicˈatzin chi tikacˈuaj jun cˈaslen riche (rixin) ri sakil riche (rixin) chi nikatoˈ kiˈ chuwech ri itzel. 13 Riyoj yojcˈo chic chupan ri sakil y rumariˈ utz chi nikacˈuaj jun cˈaslen choj. Ma utz ta chi yojkˈaber, ni ma utz ta chi xaxu (xaxe wi) chrij ri waˈin nibe wi ri kánima. Ma utz ta chi ri achiˈaˈ y ri ixokiˈ niquicanolaˈ quiˈ riche (rixin) chi yemacun; majun cˈa ruwech etzelal ri quereˈ utz ta chi nikaben. Ma utz ta chi cˈo oyowal chkacojol y ma utz ta chi itzel nikatzˈet chare jun chic ruma utz cˈo. 14 Rajawaxic cˈa chi can tikacusaj ri Ajaf Jesucristo achiˈel nikacusaj jun katziak, y ma tikachˈob ta chi nikayaˈ kˈij chique ri itzel tak cosas ri nurayij ri chˈaculaj.