Daniel 2

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod

Nabukodonosorov san

2 U drugoj godini svoje vladavine Nabukodonosor je imao uznemirujuće snove. Više nije mogao mirno spavati. ² Sazvao je čarobnjake, vidovnjake, astrologe i ostale babilonske mudrace. Želio je da mu kažu i objasne što sanja. Svi su došli pred kralja i stavili mu se na raspolaganje.

³ Rekao im je: »Sanjao sam uznemirujući san i želim znati što znači.«

⁴ Mudraci su odgovorili kralju na aramejskom jeziku^[a]. Rekli su mu: »Kralju, živio zauvijek! Ispričaj nama, svojim slugama, svoj san, a mi ćemo ti objasniti značenje.«

⁵ A kralj im je odgovorio: »Ne! Odlučio sam da mi prvo morate reći što sam sanjao, a onda mi protumačiti značenje. Ako ne uspijete, dat ću vas raskomadati i razoriti vam kuće. ⁶ No ako kažete što sam sanjao i objasnite mi značenje, zasut ću vas darovima, nagradama i počastima. Dakle, recite što sam sanjao i protumačite moj san.«

⁷ Oni su mu ponovo rekli: »Kralju, reci nam što si sanjao, a mi ćemo ti reći što znači tvoj san.«

⁸ Tada im je Nabukodonosor odgovorio: »Znam da pokušavate dobiti na vremenu jer znate da mislim ozbiljno. ⁹ Ako mi ne kažete što sam sanjao, čeka vas kazna. Siguran sam da mi lažete i nadate se da ću se predomisliti. Stoga, recite što sam sanjao, a ja ću onda znati da možete protumačiti što znači moj san.«

¹⁰ Mudraci su potom rekli kralju: »Na svijetu ne postoji čovjek koji može učiniti to što kralj traži od nas. Ni jedan kralj, ma koliko velik i moćan bio, nije od svojih čarobnjaka, vidovnjaka i mudraca tako nešto zatražio. ¹¹ Kralj od nas traži previše. To mogu učiniti samo bogovi, a oni ne žive među ljudima.«

¹² Nato se kralj strašno razbjesnio i naredio da se pogube svi babilonski mudraci. ¹³ Javno je objavljeno da će svi mudraci biti pobijeni. Kraljevi ljudi potražili su Daniela i njegove prijatelje da i njih ubiju.

¹⁴ Daniel je pažljivo i mudro razgovarao s Ariokom, zapovjednikom kraljevske straže, koji je trebao pogubiti babilonske mudrace. ¹⁵ Pitao ga je: »Zašto se kralj odlučio za takvu surovu kaznu?«

Ariok je sve objasnio Danielu. ¹⁶ Tada je Daniel otišao kod kralja. Molio ga je da mu da malo vremena, nakon čega će moći protumačiti kraljev san. ¹⁷ Poslije je otišao kući i sve ispričao svojim prijateljima Hananiji, Mišaelu i Azariji. ¹⁸ Tražio je da mole Boga na nebesima za milost i otkrivanje tajne kako ne bi bili pogubljeni zajedno s drugim babilonskim mudracima.

¹⁹ Daniel je te noći imao viziju. Bog mu je otkrio tajnu kraljevog sna. Zato je slavio Boga na nebesima:

Daniel tumači kraljev san

²⁴ Daniel je potom otišao kod Arioka, čovjeka kojem je kralj naredio da pobije babilonske mudrace. Rekao mu je: »Ne ubijaj babilonske mudrace! Odvedi me pred kralja. Ja ću mu reći što znači njegov san.«

²⁵ Ariok je žurno odveo Daniela kod kralja. Rekao je: »Našao sam među judejskim prognanicima čovjeka koji će kralju protumačiti njegov san.«

²⁶ Kralj je tada upitao Daniela (Beltešasara): »Možeš li mi reći što sam sanjao i što to znači?«

²⁷ Daniel je odgovorio kralju: »Mudraci, vidovnjaci, čarobnjaci i astrolozi ne mogu otkriti kraljevu tajnu. ²⁸ To može samo Bog na nebesima, a on je kralju Nabukodonosoru pokazao što će se događati u budućnosti. Reći ću ti što si sanjao i kakvu si viziju imao ležeći u krevetu. ²⁹ Kralju, dok si ležao u svom krevetu, mislio si o tome što će se dogoditi u budućnosti. Onaj koji ljudima otkriva tajne, otkrio ti je što će se događati. ³⁰ Meni je tajna otkrivena, ne zato što sam mudriji od drugih, nego da bi ti mogao razumjeti svoje misli i njihovo značenje.

³¹ Kralju, u snu si pred sobom vidio veliki kip, zastrašujuće golem i blistav. ³² Glava mu je bila od čistog zlata, grudi i ruke od srebra, a trbuh i bedra od bronce. ³³ Donji je dio nogu bio od željeza, a stopala su mu bila dijelom od željeza, dijelom od gline. ³⁴ Ugledao si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Udarila je u kip i smrskala mu stopala od željeza i gline. ³⁵ Odmah se rasulo sve željezo, glina, bronca, srebro i zlato. Bili su kao pljeva na gumnu^[b] koju ljeti raznese vjetar. Ništa od njih nije ostalo. A stijena, koja je udarila u kip, postala je velika planina koja je prekrila cijelu zemlju.

³⁶ To je bio tvoj san, a sada ćemo kralju otkriti njegovo značenje: ³⁷ ‘Ti si kralj nad kraljevima. Bog na nebesima dao ti je kraljevstvo, vlast, moć, snagu i slavu. ³⁸ Dao ti je da vladaš ljudima, divljim životinjama na zemlji i pticama u zraku. Gdje god da žive, ti vladaš nad njima. Ti si na tom kipu glava od zlata.

³⁹ Nakon tebe doći će kraljevstvo slabije od tvoga, ono srebrno. Zatim će doći treće kraljevstvo, ono brončano, koje će zavladati cijelom zemljom. ⁴⁰ Poslije će doći četvrto kraljevstvo, čvrsto kao željezo. I kao što željezo lomi sve pred sobom, tako će i ono razoriti sva druga kraljevstva.

⁴¹ Kao što su stopala i prsti na nogama kipa bili dijelom od gline, a dijelom od željeza, tako će i četvrto kraljevstvo biti podijeljeno. Imat će nešto od čvrstine željeza, ali je to željezo, kao što si vidio, ipak pomiješano s glinom. ⁴² Prsti na stopalima kipa bili su dijelom od željeza, a dijelom od gline. Tako će i četvrto kraljevstvo biti istovremeno čvrsto i krhko. ⁴³ Vidio si željezo pomiješano s glinom, no to se ipak ne može miješati. Tako će se i ljudi četvrtog kraljevstva miješati s drugima, ali nikad neće biti jedan narod.

⁴⁴ Tijekom četvrtog kraljevstva nebeski će Bog uspostaviti vječno kraljevstvo koje nikada neće propasti. Nad njim neće moći vladati neki drugi narod. Ono će dokrajčiti sva druga kraljevstva i trajat će zauvijek. ⁴⁵ Vidio si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Razorila je željezo, broncu, glinu, srebro i zlato. Rasula ih je u sitne komadiće. Tako je Bog pokazao kralju što će se događati u budućnosti. Kraljev je san istinit, a tumačenje je sna pouzdano.’«

⁴⁶ Tada se kralj Nabukodonosor s poštovanjem poklonio pred Danielom. Naredio je da se u njegovu čast prinesu žrtve i tamjan. ⁴⁷ Rekao je Danielu: »Sad znam da je tvoj Bog veći od svih bogova, Gospodar svih kraljeva. On otkriva ono što ne možemo znati, a tebi je otkrio ovu tajnu.«

⁴⁸ Potom je kralj Danielu dodijelio visok položaj i obasuo ga brojnim skupim darovima. Postavio ga je za vladara nad čitavom babilonskom pokrajinom i za glavara svih babilonskih mudraca. ⁴⁹ No Daniel je tražio od kralja da Šadrak, Mešak i Abed Nego preuzmu važne dužnosti u babilonskoj pokrajini, dok je on sam ostao na kraljevskom dvoru.