Add parallel Print Page Options

Kraljica neposlušna kralju

Događaji koji slijede zbili su se u vrijeme kralja Kserksa[a] koji je vladao nad sto dvadeset i sedam pokrajina, od Indije do Kuša[b]. Kralj je vladao na svom prijestolju u palači, u gradu Suzi.

U trećoj je godini svoje vladavine Kserkso priredio gozbu za sve velikodostojnike i kraljevske službenike. Na gozbi su se našli bogati i moćni ljudi iz Perzije i Medije. Bili su tu i drugi službenici te plemići. Gozba je potrajala 180 dana, a cijelo je to vrijeme kralj uzvanicima pokazivao bogatstvo i raskoš svoga kraljevstva.

Potom je priredio još jednu gozbu. Ovaj su put uzvanici bili svi stanovnici prijestolnice Suze, od najmanjeg sluge do najvišeg plemića. Gostili su se u vrtovima kraljevske palače, a gozba je potrajala sedam dana. Uzvanike su zasjenjivali zastori od bijelog i plavog lana, koji su srebrnim prstenovima, bijelim lanenim i ljubičastim vunenim vrpcama bili vezani za mramorne stupove. Ležajevi s okvirima od zlata i srebra bili su razmješteni na mramornom podu, ukrašenom mozaikom, izrađenom od dragocjenoga raznobojnog kamenja i sedefa. Vino se posluživalo u zlatnim peharima, a svaki je pehar bio posebno oblikovan i ukrašen. Kralj je bio vrlo darežljiv s vinom. Prema njegovoj odredbi, uzvanici su mogli piti kad i koliko žele, dok je dvorskim slugama zapovjedio da ugađaju gostima.

Kraljica Vašti u isto je vrijeme u kraljevskoj palači priredila gozbu za žene. 10 Sedmog dana gozbe, kad je kralj već bio pripit, zapovjedio je sedmorici slugu, eunuha[c], koji su se zvali Mehuman, Bizeta, Harbona, Bigta, Abagta, Zetar i Karkas, 11 da dovedu kraljicu Vašti s kraljevskom krunom na glavi. Želio je svim uzvanicima pokazati njezinu iznimnu ljepotu. 12 No kad su sluge prenijeli kraljevu zapovijed, ona je odbila poslušati, što je silno razbjesnilo kralja.

13 Budući da se kralj redovno savjetovao s poznavateljima zakona, prava i običaja, i ovaj je put upitao za mišljenje mudre ljude koji su mu bili bliski i koji su znali što po zakonu treba činiti u ovakvim situacijama. 14 Najviše je cijenio mišljenje Karšena, Šetara, Admata, Taršiša, Meresa, Marsena i Memukana, sedmorice najviših službenika iz Perzije i Medije, kojima je bilo dopušteno otvoreno reći kralju što misle. 15 Kralj ih je upitao: »Kako bi prema zakonu trebalo postupiti s kraljicom Vašti pošto je odbila poslušati kraljevu zapovijed koju su joj prenijeli sluge?«

16 Tada je Memukan odgovorio kralju pred svim velikodostojnicima: »Kraljica Vašti nije time skrivila samo kralju već i svim kraljevskim službenicima, kao i cijelom narodu iz svih dijelova Kserksovog kraljevstva. 17 Govorim to, jer će sve žene ubrzo doznati za kraljičino ponašanje pa će prestati iskazivati poštovanje svojim muževima. Govorit će: ‘Kralj je zapovjedio kraljici Vašti da dođe pred njega, a ona je odbila poslušati.’ 18 Već danas će žene perzijskih i medijskih poglavara čuti za kraljičin neposluh. Odbit će poslušnost svojim muževima, a tada ljutnji i prkosu neće biti kraja. 19 Zato, ako je kralju po volji, savjetujem da se izda kraljevski proglas koji će postati neopoziv zakon u Perziji i Mediji. Neka se proglasom objavi da Vašti više ne smije pred kralja. Također, kralj treba pronaći dostojniju kraljicu. 20 Tada će sve žene poštovati svoje muževe, bili oni siromašni ili bogati i utjecajni.«

21 Taj se savjet svidio kralju i njegovim velikodostojnicima. 22 Poslan je proglas u sve dijelove kraljevstva, u svaku pokrajinu, svakom narodu na njegovom pismu i jeziku. Proglašeno je da svaki čovjek treba biti gospodar u svojoj kući.[d]

Footnotes

  1. 1,1 Kserkso Na hebrejskom se naziva Ahašver. Kralj Kserkso I., vladao je Perzijskim Carstvom od 485. do 464. godine pr. Kr.
  2. 1,1 Kuš Zemlja koja je zauzimala područje današnjeg Sudana i dijela Etiopije.
  3. 1,10 eunuh Sluga koji se, kao uškopljenik, smatrao posebno podobnim za službu na kraljevom dvoru.
  4. 1,22 Proglas je osiguravao muškarcima u obitelji, kako vodeću ulogu tako i pravo odabira jezika koji će obitelj koristiti u dvojezičnim situacijama.