Add parallel Print Page Options

Pad Jeruzalema

(2 Kr 24,18–25,30; 2 Ljet 36,11-21)

52 Sidkija je imao dvadeset i jednu godinu kad je postao kralj, a u Jeruzalemu je vladao jedanaest godina. Majka mu se zvala Hamutala, a bila je Jeremijina[a] kćer iz grada Libne. Sidkija je činio zlo pred BOGOM, kao i Jojakim.

Narod Jeruzalema i Jude toliko je razbjesnio BOGA da ih je konačno u potpunosti odbacio od sebe.

Sidkija se pobunio protiv babilonskoga kralja. U devetoj godini njegove vladavine, desetog dana u desetome mjesecu[b], babilonski je kralj Nabukodonosor krenuo s cijelom svojom vojskom na Jeruzalem. Utaborili su se oko grada i svuda uokolo podigli opsadne nasipe. Grad je bio pod opsadom sve do jedanaeste godine Sidkijine vladavine. Do devetog dana četvrtog mjeseca te godine glad je potpuno zavladala gradom tako da obični ljudi više nisu imali što jesti. Babilonska je vojska probila gradske zidine. Te je noći kralj Sidkija s vojskom bježao iz grada unatoč neprijateljskom obruču. Izvukli su se kroz vrata između gradskih zidina blizu kraljevog vrta i otišli u smjeru pustinje. No babilonska je vojska krenula u potjeru za kraljem Sidkijom. Sustigli su ga u ravnici kod Jerihona. Svi su ga Sidkijini vojnici napustili i razbježali se. Babilonci su zarobili kralja Sidkiju i odveli ga pred babilonskoga kralja u Riblu, u zemlju Hamat, gdje mu je on odredio kaznu. 10 Babilonski je kralj u Ribli, pred Sidkijom, pobio njegove sinove i sve judejske dužnosnike. 11 Potom je Sidkiji iskopao oči, okovao ga brončanim lancima i odveo u Babilon. Ondje su ga stavili u zatvor, gdje je ostao do svoje smrti.

12 U devetnaestoj godini vladavine babilonskoga kralja Nabukodonosora,[c] desetog dana u petome mjesecu, u Jeruzalem je došao Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže babilonskoga kralja. 13 Spalio je BOŽJI Hram, kraljevsku palaču i sve kuće u Jeruzalemu. Spalio je i sve važnije gradske građevine. 14 Babilonska vojska, na čelu sa zapovjednikom tjelesne straže, srušila je sve zidine oko Jeruzalema. 15 Nebuzaradan je u zatočeništvo, u Babilon, odveo preostale ljude[d] iz Jeruzalema, kao i one koji su se već predali babilonskom kralju. Među njegovim su zarobljenicima bili i najbolji judejski zanatlije. 16 U zemlji je ostavio samo neke od najsiromašnijih ljudi da obrađuju vinograde i polja.

17 Babilonci su u BOŽJEM Hramu porazbijali brončane stupove, pokretna postolja i veliki brončani bazen zvan More. Svu su broncu odnijeli u Babilon. 18 Odnijeli su i lonce, lopatice, škare za fitilj, zdjele za krv, posudice za tamjan i sve druge brončane predmete koji su se koristili za službu u Hramu. 19 Pokupili su zdjelice za krv, tave za nošenje ugljena, bazene, zdjele, svijećnjake, posudice za tamjan i pokale za prinose pića. Zapovjednik je kraljevske straže uzeo sve predmete od zlata i srebra. 20 Dva brončana stupa, bazen zvan More, s dvanaest pripadajućih bikova od bronce, i pokretna brončana postolja, koje je kralj Salomon dao izraditi za BOŽJI Hram, bili su preteški za vaganje.

21 Svaki je stup bio visok devet metara[e] i obujma šest metara[f]. Bili su šuplji, sa stijenkama debljine sedam centimetara[g]. 22 Brončane su glave stupova bile visoke dva i pol metra[h]. Uokolo su imale ukrasnu mrežu i ukrase u obliku plodova šipka, također sve od bronce. 23 Na obje je strane bilo devedeset i šest ukrasa u obliku plodova šipka, a ukupno ih je bilo sto.

Judejci odvedeni u Babilon

(2 Kr 25,18-21)

24 Zapovjednik kraljevske straže također je zarobio vrhovnog svećenika Seraju, drugog po redu svećenika Sefaniju i tri čuvara hramskih vrata. 25 Iz grada je odveo i zapovjednika vojske, sedam kraljevih savjetnika, koji su se zatekli u gradu, kao i tajnika zapovjednika vojske, koji je bio zadužen za novačenje vojnika. Poveo je i šezdesetoricu drugih koji su se zatekli u gradu. 26 Zarobio ih je zapovjednik straže Nebuzaradan i odveo kralju Babilona u grad Riblu. 27 Babilonski ih je kralj dao sve istući i pogubiti u Ribli, u zemlji Hamat.

I tako su Judejci odvedeni iz svoje zemlje u progonstvo. 28 Zabilježeno je da je Nabukodonosor tijekom svoje vladavine odveo u zatočeništvo:

u sedmoj godini vladavine,[i] 3.023 Judejca,

29 u osamnaestoj godini svoje vladavine,[j] 832 osobe iz Jeruzalema,

30 a u dvadeset i trećoj godini[k] Nabukodonosorove vladavine, zapovjednik je straže Nebuzaradan u zatočeništvo odveo 745 Judejaca.

Bilo je to ukupno 4.600 ljudi.

Jojakin oslobođen

(2 Kr 25,27-30)

31 U trideset i sedmoj godini zatočeništva judejskoga kralja Jojakina u Babilonu, na vlast je došao babilonski kralj Evil Merodak[l]. Te godine, dvadeset i petog dana dvanaestog mjeseca, pomilovao je Jojakina i pustio ga iz zatvora. 32 Bio je ljubazan prema njemu i dao mu počasno mjesto iznad drugih kraljeva zatočenih u Babilonu. 33 Tako je Jojakin skinuo zatvorsko odijelo i do kraja života jeo za kraljevskim stolom. 34 Kralj Babilona davao mu je dnevno uzdržavanje u hrani sve do Jojakinove smrti.

Footnotes

  1. 52,1 Jeremijina Nije riječ o proroku Jeremiji, već o drugom čovjeku istog imena.
  2. 52,4 desetog dana u desetome mjesecu Hebrejski mjesec Tebet. Bilo je to u siječnju, 588. godine pr. Kr.
  3. 52,12 587. godine pr. Kr.
  4. 52,15 preostale ljude Prema starogrčkom tekstu. Hebrejski tekst navodi: »neke od najsiromašnijih ljudi«, što je vjerojatno slučajno prepisano iz sljedećeg retka.
  5. 52,21 9 m Doslovno: »18 lakata«. Sve su mjere zaokružene prema mjerilu 1 lakat = 0,5 m.
  6. 52,21 6 m Doslovno: »12 lakata«.
  7. 52,21 7 cm Doslovno: »4 prsta«.
  8. 52,22 2,5 m Doslovno: »5 lakata«.
  9. 52,28 598. – 597. godine pr. Kr.
  10. 52,29 588. – 587. godine pr. Kr.
  11. 52,30 582. – 581. godine pr. Kr.
  12. 52,31 Evil Merodak Nabukodonosorov sin, 561. godina pr. Kr.