Add parallel Print Page Options

Službenici Salomonovog kraljevstva

Kralj je Salomon vladao cijelim Izraelom. Ovo su bili visoki kraljevi službenici:

Azarija, Sadokov sin, bio je svećenik;

Elihoref i Ahija, Šišini sinovi, bili su sudski pisari;

Jošafat, Ahiludov sin, bio je povjesničar;

Benaja, Jojadin sin, glavni vojni zapovjednik;

Sadok i Abjatar, bili su svećenici;

Azarija, Natanov sin, nadgledao je upravitelje pokrajina;

Zabud, Natanov sin, bio je svećenik i kraljev savjetnik;

Ahišar, upravitelj palače;

Adoniram, Abdin sin, bio je zadužen za robove.

Salomon je imao dvanaestoricu upravitelja izraelskih pokrajina koji su snabdijevali kralja i dvor. Svaki je bio zadužen za nabavu jedan mjesec u godini. Ovo su njihova imena:

Ben Hur je bio upravitelj u Efrajimovome gorskom kraju;

Ben Deker u gradovima Makas, Šaalbim, Bet Šemeš, Elon i Bet Hanan;

10 Ben Hesed u kraju oko Arubota, Sohoa i Hefera;

11 Ben Abinadab, koji je bio oženjen Salomonovom kćeri Tafatom, upravljao je cijelim područjem Nafat Dora;

12 Baana, Ahiludov sin, bio je upravitelj u gradovima Taanak i Megido, u cijeloj regiji Bet Šeana kod grada Saretana, južno od Jezreela, od Bet Šeana do Abel Mehole nasuprot Jokmeamu;

13 Ben Geber upravljao je u gradu Ramotu, u Gileadu. Pod njegovom su upravom bila sva gileadska naselja Manašeovog potomka Jaira, kao i područje Argoba u Bašanu. U tom je području bilo šezdeset dobro utvrđenih gradova, zaštićenih zidinama i vratima s brončanim rešetkama.

14 Ahinadab, Idov sin, bio je upravitelj u Mahanaimu;

15 Ahimaas, koji je bio oženjen Salomonovom kćeri Basematom, bio je upravitelj u Naftaliju.

16 Baana, Hušajev sin, upravljao je područjima Ašera i Alota;

17 Jošafat, Paruahov sin, u Isakaru;

18 Šimej, Elin sin, u Benjaminu;

19 Geber, Urijin sin, u Gileadu. Također, ondje su vladali i amorejski kralj Sihon i bašanski kralj Og, nad kojima je Salomon postavio Gebera kao upravitelja.

Raskoš Salomonovog kraljevstva

(2 Ljet 1,14-17)

20 Judejaca i Izraelaca bilo je puno, kao pijeska na morskoj obali. Imali su hrane i pića, i bili su sretni. 21 Salomon je vladao svim kraljevstvima od rijeke Eufrat do zemlje Filistejaca pa sve do granice s Egiptom. Sva su ta kraljevstva plaćala danak i bila podčinjena Salomonu za cijeloga njegovog života.

22 Dnevne su potrebe Salomonovog dvora iznosile: tri tone najboljeg brašna i šest tona[a] običnog brašna, 23 deset utovljenih volova, dvadeset goveda s paše, sto ovaca, jelenska i srneća divljač, divokoze i utovljena perad.

24 Salomon je vladao svim kraljevstvima zapadno od rijeke Eufrat, od Tifse do Gaze, a duž svih granica njegovog kraljevstva bio je mir. 25 Za njegovog je života vladao mir i sigurnost u Judi i Izraelu. Od Dana do Beer Šebe, svaki je čovjek mirno živio pod svojom lozom i smokvom.

26 Salomon je imao 4.000[b] štala za držanje svojih konja i 12.000 konja.[c]

27 Upravitelji su pokrajina, svaki u svome mjesecu, snabdijevali kralja Salomona i kraljevski stol. Nisu dopuštali da išta ponestane. 28 Osiguravali su i svoj udio ječma i slame za teretne i jahaće konje te dostavljali tamo gdje je trebalo.

Salomonova mudrost

29 Bog je Salomonu dao mudrost, razboritost i neizmjernu količinu znanja, kao pijeska na morskoj obali. 30 Salomonova je mudrost nadilazila mudrost cijelog Istoka i Egipta. 31 Bio je mudriji od svakog, mudriji i od Ezrahijca Etana i od Maholovih sinova Hemana, Kalkola i Darde. Bio je slavan u svim okolnim zemljama. 32 Sastavio je tri tisuće mudrih izreka i tisuću i pet pjesama. 33 Opisivao je biljke od libanonskog cedra do izopa, koji raste u pukotinama zidova. Poučavao je o životinjama, pticama, gmazovima i ribama. 34 Salomonovu su mudrost dolazili čuti ljudi iz svih naroda i izaslanici kraljeva iz cijeloga svijeta.

Footnotes

  1. 4,22 3 t i 6 t Mjere su preračunate i zaokružene. Doslovno »30 kora« i »60 kora«. Vidi Mjere i utezi u Dodatcima.
  2. 4,26 4.000 Ovako se navodi u nekoliko starogrčkih verzija teksta. Hebrejski tekst navodi 40.000. No vidi 2 Ljet 9,25.
  3. 4,26 12.000 konja Ili: »12.000 ljudi koji su upravljali bojnim kolima.«